Nastala na fondu privatne knjižnice donatora Ante Topića Mimare, knjižnica Muzeja Mimara djeluje od 1989. Kao specijalna knjižnica, namijenjena je ponajprije stručnim djelatnicima Muzeja, ali njezini su povremeni korisnici i stručnjaci iz drugih institucija (muzeja, galerija, instituta, s fakulteta i sl.). Privatna knjižnica Ante Topića Mimare, otkupljena od donatora 1981., imala je 1485 svezaka, a 1987. dodatnih 520 svezaka knjižnici je darovala donatorova obitelj nakon njegove smrti. Budući da Mimarinu zbirku umjetnina čine djela europske i svjetske umjetničke baštine, knjige i izložbeni katalozi donatorove knjižnice ponajprije obuhvaćaju područje povijesti umjetnosti u rasponu od starog vijeka do kraja XIX. st., ali i područje arheologije, etnologije, povijesti i kulturne povijesti. Osim niza zanimljivih naslova i nakladničkih nizova, kao posebnost se ističe zbirka aukcijskih kataloga većinom iz vremena od početka do sredine 20.st., te skupina umjetničkih leksikona, osobito Thieme-Becker Allgemeines Künstler Lexikon – izdanje iz 1907. – 1950. u 37 svezaka, kao i njegova suvremena inačica, ponovo pokrenuta 1992., tada u izdanju Saur Verlaga odnosno od 2010. De Gruyter Verlaga, na koju je knjižnica i danas pretplaćena. U praksi kasnije nabave zadržan je prvotno definiran profil fonda te se pretežito nabavljaju recentni naslovi za potrebe kustosa koji rade na obradi zbirki. Redovitom razmjenom sa 104 svjetska i 66 hrvatskih muzeja i galerija u fond ipak ulaze i naslovi šireg profila (moderna i suvremena umjetnost, arhitektura, dizajn, grafička umjetnost i fotografija te nacionalna umjetnost). Knjižnica je pretplaćena na 15 naslova strane stručne periodike, a 30-ak naslova stručnih muzejskih časopisa, godišnjaka, buletina i sl. dobiva razmjenom.Danas fond knjižnice obuhvaća 10 803 evidentirane jedinice bibliotečne građe i velik broj časopisa koji su arhivirani po godištima, ali za sada nisu elektronički obrađeni. Za vanjske korisnike knižnica je dostupna uz predhodnu najavu, a građa se može koristiti isključivo u prostoru knjižnice.Andrea Georgijević Šavar